Treća strana Hladnog rata

Treća strana Hladnog rata uglednog povjesničara Tvrtka Jakovine temeljiti je pogled iznutra na Pokret nesvrstanih i način na koji je organizacija s više od stotinu država funkcionirala. U Pokretu su od početka, u njegovu osnivanju, krizama i vrhuncima, u središtu bile Jugoslavija i njena diplomacija. Samo je Pokret nesvrstanih zemalja mogao Titovoj Jugoslaviji dati globalnu važnost kakvu je imala, samo je Titova Jugoslavija mogla osigurati Pokretu ulogu kakvu je nastojao imati između dva suprotstavljena bloka u Hladnom ratu. Tvrtko Jakovina u Trećoj strani Hladnog rata donosi priču o nevjerojatno ambicioznoj, često i efikasnoj diplomaciji jedne objektivno male zemlje. U središtu su knjige Konferencija nesvrstanih u Havani 1979. i Titova borba za nesvrstanost, odnosno protiv ideje kubanskog vođe Fidela Castra da Pokret prevede na stranu Sovjetskog Saveza i tako ga uništi. Treća strana Hladnog rata, napisana na temelju golemog broja dosad uglavnom potpuno nepoznatih dokumenata, priča o sukobima koji su razdirali taj Pokret, od njegova osnivača Egipta i pokušaja da se izbaci iz Pokreta, preko velikih priča o Afganistanu, Iracko-iranskom ratu, Kampućiji i Zimbabveu, sve do Ugande, Zapadne Sahare i Komora. Treća strana Hladnog rata rastvara i predočava nesvrstanost kao jednu od ključnih dogmi Titove Jugoslavije, koristeći se u analizi ne samo naočalama jugoslavenske diplomacije već i onima supersila SAD-a i SSSR-a, sve do rasističke Južnoafričke Republike. Ova knjiga kroz izvore jugoslavenske diplomacije izlaže svjetsku povijest druge polovine 20. stoljeća, od pedesetih do početka devedesetih godina.